Prilikom prijave na natječaj za posao, imate mogućnost sami odlučiti hoćete li navesti status osobe s invaliditetom, pri čemu to nije obavezno.
Prednosti informiranja poslodavca o statusu osobe s invaliditetom su pristup razumnoj prilagodbi od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obavezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada. Time osiguravate mogućnost dobivanja dodatne podrške i razumijevanja od poslodavca te sprječavanje nesporazuma i izgradnje povjerenja s poslodavcem.
Iako niste dužni otkriti status osobe s invaliditetom pri prijavi na posao, važno je znati da ste prema čl. 24. Zakona o radu dužni obavijestiti poslodavca o okolnostima koje bitno utječu na ispunjavanje radnih obveza.
Ukoliko prepoznate poslodavca koji Vas izravno ili neizravno diskriminira takvo postupanje možete prijaviti na https://dirh.gov.hr/kontakti/podrucni-uredi-dezurne-inspekcije/131 i https://posi.hr.
Prilikom individualnog savjetovanja sa savjetnikom za zapošljavanje možete provjeriti koje mjere aktivne politike zapošljavanja bi poslodavac mogao koristiti za Vas. Budite slobodni dati poslodavcu naše kontakte.
Više možete istražiti na stranici – mjere.hzz.hr ili pitati dodatno svoga savjetnika za zapošljavanje!
1. PRIJAVA U EVIDENCIJU HZZ-a
Prijavu vrše nezaposlene i zaposlene osobe u svrhu korištenja vaučera.
Može se izvršiti online prije registracije u sustav ili prilikom registracije u MojVaučer aplikaciju
2. REGISTRACIJA U SUSTAV VAUČERA
- Prijava u aplikaciju MojVaučer putem e-Građani
- Ako prethodno nije izvršena prijava u evidenciju HZZ-a, priložiti osobnu iskaznicu i potvrdu o stečenoj kvalifikaciji.
3. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA KORIŠTENJE VAUČERA
Ako ste zainteresirani za profesionalnu rehabilitaciju trebate se javiti vašem savjetniku za zapošljavanje koji će Vas uputiti u daljnju proceduru.
Primanje inkluzivnog dodatka nije uvjetovano prijavom na evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Riječ je o novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, pri čemu se pravo ostvaruje prema stupnju invaliditeta i funkcionalnim sposobnostima, neovisno o zaposlenju. Za dodatne informacije obratite se Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
Potpore za zapošljavanje HZZ-a su šireg opsega i namijenjene su poslodavcima koji zapošljavaju osobe iz različitih ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom. Usmjerene su na zapošljavanje odnosno na poticanje zapošljavanja smanjenjem troška rada za osobe koje su nezaposlene i prijavljene u evidenciji HZZ-a. Zahtjev za potporom se predaje prije samog zaposlenja. Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom – ZOSI su usmjerene na zadržavanje zaposlenja odnosno uklanjanje prepreka zapošljavanju pružanjem specifičnih financijskih i stručnih potpora. Zahtjev se predaje tijekom zaposlenosti. Potpore i poticaji se mogu kumulativno koristiti, no ne za istu svrhu (zabrana dvostrukog financiranja za iste troškovne stavke – subvencija plaće), npr. sufinanciranje troškova prijevoza, troškova tehničke ili arhitektonske prilagodbe.
Škrinjica znanja
U nastavku možete pročitati informacije o ostalim pravima za osobe s invaliditetom na tržištu rada, a koja nisu u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no važna su jer se odnose na zapošljavanje i rad.
E-radna knjižica je digitalni zapis o radnom iskustvu, obrazovanju i statusu zaposlenja osobe. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je odgovoran za evidentiranje podataka o radnom stažu, radnopravnom statusu i osiguranju zaposlenika u elektroničkom obliku.
Osobe mogu pristupiti svojoj e-radnoj knjižici putem sustava e-Građani.
Na ovoj poveznici možete dobiti e-radnu knjižicu putem elektroničke usluge Elektronički zapis o radno pravnom statusu (e-radna knjižica): https://e-usluge.mirovinsko.hr/obrasci/#/forms
Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom je službeni registar koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U njemu se evidentiraju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje temeljem radnog odnosa ili samostalne djelatnosti i koje imaju priznat status osobe s invaliditetom pod uvjetima članka 4. Pravilnika o očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom.
Upis obavlja poslodavac elektronskim putem HZMO-u, koristeći obrasce predviđene za prijavu zaposlenih osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom mogu ostvariti pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem ako imaju zdravstvena stanja koja uzrokuju trajne posljedice za život i rad, o čemu odluku donosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se odnosi na osobe s određenim dijagnozama uključujući: distrofiju i srodne mišićne/neuromišićne bolesti, paraplegiju, serebralnu i dječju paralizu, multiplu sklerozu i srodne bolesti, slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe, osobe s reumatoidnim artritisom i drugim sustavnim upalnim bolestima zglobova, osobe koje se ne mogu samostalni kretati bez invalidskih kolica i osobe s Downovim sindromom.
Na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje možete podnijeti zahtjev za priznavanjem ovog prava, više informacija na HZMO – poveznica https://www.mirovinsko.hr/hr/mirovinski-staz/240
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Za više informacija o uvjetima i načinu stjecanja prava na invalidsku mirovinu možete se javiti HZMO.
Umirovljenici koji imaju invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti mogu raditi, uključujuči i puno radno vrijeme, ali im se mirovina prilagođava tj isplaćuje u manjem iznosu tijekom zaposlenja. Mirovina se ne obustavlja, već se određuje novi iznos koji traje dok je zaposlenje.
Za više informacija potrebno je javiti se na HZMO.
Za raziku od djelomičnog gubitka radne sposobnosti potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
Nezaposlene osobe kojima se rješenjem HZMO utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti odjavljuju se iz evidencije HZZ po službenoj dužnosti.
Za više informacija potrebno je javiti se HZMO.
Prava iz sustava socijalne skrbi za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj obuhvaćaju naknade i usluge koje omogućuju ravnopravno sudjelovanje u društvu. Osobe s invaliditetom mogu ostvariti prava poput inkluzivnog dodatka, pomoći u kući, psihosocijalne podrške i osobne asistencije.
Za više informacija o pravima iz sustava socijalne skrbi trebate se javiti u HZSR.
Osoba s invaliditetom koja prima inluzivni dodatak ne mora biti prijavljena na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako bi ostvarila pravo na ovu naknadu. Za više informacija o pravu molimo javite se u HZSR.
Utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad je proces kojim stručnjaci procjenjuju kako zdravstvene poteškoće osobe utječu na njezinu sposobnost obavljanja posla. Procjena se provodi u Centrima za profesionalnu rehabilitaciju. Invaliditet se ocjenjuje prema ljestvici od 0 do 4, pri čemu je stupanj 1 i više omogućuje upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Procjena je dostupna zaposlenima i nezaposlenim osobama a postupak omogućuje osobama s invaliditetom lakše uključivane u tržište rada te ostvarivanje prava poput razumne prilagodbe ili drugih poticaja za zapošljavanje.
Na kraju procjene invaliditeta u odnosu na rad dobije se uvjerenje o utvrđenom invaliditetu u odnosu na rad. Ovo uvjerenje izdaje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Možete se upisati u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, imati pristup poticajima pri zapošljavanju, pozvati se na prednost pri zapošljavanju ili pak zatražiti pravo na profesionalnu rehabilitaciju (ovisno o stupnju oštećenja).
Osobe s invaliditetom mogu se pozvati na pravo prednosti pri zapošljavaju pod jednakim uvjetima prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji čl.9. st 1 kod sljedećih poslodavaca: tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.
Kako bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu. Pravo prednosti primjenjuje se samo pod jednakim uvjetima.
Ako osoba smatra da joj je poslodavac uskratio pravo prednosti pri zapošljavanju može se javiti u Inspektorat rada na čijim službenim stranicama se nalazi obrazac putem kojeg se može podnijeti predstavka radi uskrate prava prednosti. Postupak i rokovi koji se odnose na zaštitu ovog prava propisani su čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom koje su izgubile posao zbog vlastite krivnje (npr. otkaz zbog povrede radnih obveza) ne mogu ostvariti ovo pravo. U praksi ako više kandidata ostvaruje pravo prednosti (npr. OSI i hrvatski branitelji) poslodavac odlučuje o izboru uzimajući u obzir rezultate testiranja, potrebe posla i motivaciju kandidata.
- INTEGRATIVNA RADIONICA – ustanova ili trgovačko društvo koje se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada, ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom, a zapošljava najmanje 40 % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih
- ZAŠTITNA RADIONICA – ustanova ili trgovačko društvo koja se osniva radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnim radionicama, ispunjava kadrovske, tehničke, organizacijske uvjete propisane pravilnikom i zapošljava najmanje 51 % osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih, od čega 20 % isključivo na zaštitnim radnim mjestima.
Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj imaju za svaku kalendarsku godinu pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg odmora, što je više od standardnog minimuma za ostale radnike. To pravo propisuje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Osobe s invaliditetom imaju pravo na dodatno uvećanje trajanja otkaznog roka u slučaju redovitog otkaza ugovora o radu. Prema zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom otkazni rok koji je propisan općim proposima o radu za osobu s invaliditetom uvećava se za dodatnih mjesec dana, osim ako je otkaz skrivljenim ponašanjem te osobe. Ovo pravilo osigurava dodatnu zaštitu osobama s invaliditetom prilikom prestanka radnog odnosa.
Osobe s invaliditetom imaju pravo na različite porezne olakšice koje su regulirane Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dodanu vrijednost. Ove olakšice uključuju osobni odbitak, neoporezive primitke, porezne olakšice za ratne vojne invalide, poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom te snižene stope PDV-a.
Pravo na porezne olakšice ostvaruje se temeljem rješenja o utvrđenoj invalidnosti ili uvjerenjaZavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev se podnosi nadležnoj Poreznoj upravi.